|
Vanda KOCHANSKY-DEVIDÉ rođena je 10. travnja 1915. u Zagrebu, od majke Slovenke i oca Hrvata s poljsko-češkim pretcima. U Zagrebu je završila školovanje, te je 1938. godine diplomirala biološku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog studija zaposlila se kao profesorica paleontologijeu Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a.
Bila je izvrsna predavačica, koja je svoje veliko prirodoslovno znanje elokventnošću i izuzetnim darom crtanja znala približiti studentima, pa je mnoge generacije pamte i smatraju svojim uzorom. U Hrvatskoj je prva razvijala novu paleontološku disciplinu–mikropaleontologiju, a najviše se bavila istraživanjima mikrofosila iz različitih geoloških razdoblja, te makrofosilima neogena.
Objavila je stotinjak znanstvenih radova te više od stotinu stručno-popularnih radova i recenzija, kao i dva paleontološka udžbenika. Opisala je mnogobrojne nove fosilne taksone, a domaći i strani znanstvenici nazvali su po njoj niz izumrlih vrsta. Njezinom je zaslugom u Hrvatskoj prikupljena i objavljena prva geološka bibliografija.
Vanda Kochansky-Devidé je bila urednica više znanstvenih časopisa, članica mnogih strukovnih udruga, a aktivno se uključila i u zaštitu geobaštine. Godine 1973. izabrana je, kao prva žena, za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (tadašnje JAZU) od njezinog osnutka u 19. stoljeću, a uskoro, g.1975., postaje i dopisnom članicom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj znanstveni i stručni rad nagrađena je nizom nagrada.
Samozatajna, ali široko prirodoslovno obrazovana, radišna i izvrsna nastavnica, ostavila je pečat i izvan geološke struke. Kad je jedna hrvatska tiskovina povodom Dana žena 2010. godine objavila članak pod naslovom: “Heroine koje su promijenile život žena: Zbog njih je Hrvatska danas sretnija”, na popisu 20 žena koje su najviše utjecale na položaj žena u Hrvatskoj našla se i naša profesorica.
Surađivala je s geolozima iz svih republika nekadašnje države, i s mnogim znanstvenicima širom svijeta, od Amerike do Japana, a osobito je plodnu suradnju ostvarila s kolegom s Ljubljanskog fakulteta, profesorom Antonom Ramovšom.
Premda je cijeloga života bila krhka zdravlja, njezina nas je iznenadna smrt ipak sve zatekla nespremne. Umrla je u Zagrebu 26. veljače 1990., a njezini prijatelji i učenici iskazali su joj počast na ispraćaju i komemoraciji koja je održana na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U Hrvatskoj akademiji održana je komemoracija povodom njezine prve godišnjice smrti, a spomen velikoj znanstvenici objavila je i slovenska Geologija.
Istražujući fosilnu floru i faunu Hrvatske i susjednih područja, V. Kochansky-Devidé je prikupila brojne fosile, koji se čuvaju u Zbirkama Geološko-paleontološkog zavoda pri Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a dio je znanstvenih zbirki pohranjen u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Osobito je vrijedna njezina zbirka od gotovo 3000 mikroskopskih preparata – izbrusaka.
 |
Inventarske knjige preparata |
|
Akademkinja Vanda Kochansky-Devidé u Hrvatsku je geologiju, uz klasična makropaleontološka istraživanja, uvela novu paleontološku disciplinu – mikropaleontologiju. Sustavnim istraživanjem mikrofaune i mikroflore bavila se sve do odlaska u mirovinu, te je prikupila impozantnu zbirku od gotovo 3000 mikroskopskih preparata – izbrusaka. Ukupno 2432 preparata načinjeno je iz stijena karbonske i permske starosti, najviše s područja Hrvatske ali i iz drugih republika tadašnje Jugoslavije. Preostali su preparati trijaske, jurske, kredne i eocenske starosti. V. Kochansky-Devidé načinila je inventarsku knjigu pregledanih preparata (dvije tvrdo ukoričene bilježnice) s rubrikama: inventarski broj, nalazište, formacija, broj uzorka
kamena i ocjena. Tijekom godina dio preparata je vraćen institucijama koje su naručile mikropaleontološke analize, dio se koristi u nastavi iz mikropaleontoloških kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju Geologije i Geologije zaštite okoliša, kao i nastavi J. Sremac na doktorskom studiju Geologije. Dio preparata, nažalost, nedostaje, a da nije zabilježeno gdje se nalaze. Od ukupno 2987 preparata koji se nalaze na popisu u inventarskim knjigama nedostaje njih 228.
Prije nekoliko godina R. Drempetić je započeo rad na digitalizaciji baze podataka , kako bi se omogućilo lakše i preglednije pretraživanje zbirke izbrusaka Vande Kochansky-Devidé. Temeljna je baza načinjena u Microsoft Excel programu, a podatke su unosile studentice geologije Jelena Boromisa i Emina Lešić (danas Lešić Drezga). Kod unošenja u bazu sačuvane su temeljne rubrike iz inventara V. Kochansky-Devidé, a, radi lakšeg korištenja baze, dodana je jasnija stratigrafska klasifikacija preparata. R. Drempetić je skenirao sve sačuvane preparate, te unutar digitalne baze načinio poveznice između inventarskog broja preparata i odgovarajuće fotografije.
 |
Izgled sučelja digitalizirane baze podataka |
|
Sljedeći je korak prenošenje podataka u bazu Microsoft Access, koje je u tijeku, a slijedi fotografiranje najzanimljivijih dijelova skeniranih preparata, kako bi se načinio temelj za budući Atlas mikrofosila paleozoika Hrvatske.
Nadamo se potpori državnih institucija, kako bi se ovaj zahtjevan projekt uspješno priveo kraju.
Akademkinja V. Kochansky-Devidé njegovala je izvrsnu suradnju s nizom geoloških institucija. Stoga su se one, na poticaj Odsjeka za paleontologiju Hrvatskog geološkog društva, zajedno posvetile organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa, koji će se održati u Zagrebu od 9. do 11. travnja 2015.g, a koji je, prema prijavama, okupio više od 50 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.
|
