Oligocen
 
 
 

- 33,9 - 23,3 milijuna godina. Naziv potječe od grčkih riječi i znači malo novoga (misli se na vrste sisavaca)

Prizor iz života u oligocenu

Oligocen je posljednja epoha paleogena.

Paleogeografija oligocena:

U to vrijeme dolazi do konačnog odvajanja Južne Amerike, Antarktike i Australije, koje predstavljaju zadnji ostatak divovskog kontinenta Gondwana. Indija se sudara s Azijom, te je očit porast tektonske i vulkanske aktivnosti.

Raspored kontinenata i oceana u oligoocenu.
(https://www2.nau.edu/rcb7/index.html)

Klima u oligocenu:

U vrijeme oligocenske epohe klima zahladnjuje.
Područje Antarktike je prvi put tijekom kenozojske ere pokriveno ledenjacima. Pada razina mora, broj i raznolikost planktona.

Život na kopnu:

Biljni svijet :
Tropske šume povlače se prema ekvatoru ostavljajući mjesto listopadnim šumama u području umjerene klime.
Većina modernih oblika cvjetnica pojavila se u većem broju tijekom oligocena. Na području Azije sušna područja pokrivaju prvi prostrani travnjaci.

Životinjski svijet :
Pojavljuju se prvi složeno građeni kopitari s probavnim sustavom prilagođenim za konzumiranje trave.

Chalicotherium (dostizali su visinu od 2,6 m) bio je rod izumrlih neparnoprstaša iz porodice Chalicotheriidae koji je od kasnog oligocena do donjeg pliocena (prije 16 – 7,75 milijuna godina) nastanjivao Europu, Afriku i Aziju. Bio je biljojed  prilagođen brštenju (ishrani lišćem), ali je za to imao prilagodbe jedinstvene među svim srodnicima kopitara. Chalicotherium je imao nisku i široku zdjelicu i mogao je stajati ili sjediti na dvije noge, kako bi dugim rukama dohvatio visoke grane i privukao ih ustima.


U Južnoj Americi se razvijaju odvojeni tipovi sisavaca, kao što su ljenivci i oklopnjaci.

Paroctodontotherium. Jedan od prvih ljenivaca, iz kasnog oligocena nađen u Boliviji 2010. godine. Smatra se da je glavninu njegove prehrane činila trava i nisko raslinje.

 

 

Istovremeno u središnjoj Aziji živi najveći zemaljski sisavac Indricotherium, koji je mogao težiti do 25-tona, a preživio je sve do srednjeg miocena. U međuvremenu, u Africi pretci slonova i nosoroga dosežu divovske razmjere.

Indricotherium. Živjeli su od sredini oligocena do početka miocena. To je bila najveća kopnena životinja svog vremena.
Odrasle su bile visoke oko 5 – 5,5 m, i teške prosječno 18 tona. Fosili su pronađena u pokrajini Pakistana Baluchistan. Brstili su lišće s drveća.
Brontotheres (poznat i kao Titanotheres) sisavci, biljojedi koji su živjele u eocenu i oligocenu. (između oko 56 miliona i 34 milijuna godina).


U Sjevernoj Americi žive goleme svinje Archaeotherium. Jedinstvena tobolčarska fauna zadržala se u izoliranoj Australiji.

Archaeotherium ("drevna zvijer") je izumrli rod entelodonata koji je tijekom eocena i oligocena (prije 38-24,8 milijuna godina) bio endemičan za Sjevernu Ameriku. Archaeotherium je imao visinu od oko 1,2 m, bio je dug oko 2 m, a težio oko 270 kg. Kao i današnji mesojedi, skrivao je višak hrane za vremena kada je lov bio manje uspješan.

 

Hyaenodon (Južna Amerika, Australia i Antartik). Žive od 42 - 15,9 miliona godina. Neke vrste ovog roda su bile među najvećim kopnenim mesožderskim sisavcima svog vremena, dok su najmanji predstavnici bili veličine kuna.