| |
- 56 - 33,9 milijuna godina ( Grčki: nova zora )
 |
Prizor iz života u eocenu |
Eocen je drugo po redu razdoblje paleogena.
Paleogeografija eocena:
Tijekom eocena kontinenti će se nastaviti međusobno udaljavati. Sjeverna Amerika udaljava se od Europe, a Južna Amerika odvojena je od Antarktike.
Klima u eocenu:
Klima je u cjelini topla i umjerena, godišnja doba nisu izražena, količina oborina je velika, a razina mora
visoka.
Život na kopnu u eocenu:
Uz velike diatrime razvijaju se guske, patke i čaplje, sove i sokolovke.
Na izoliranim kontinentima razvijaju se specifične faune sisavaca, npr. tapir, nosorog, slon, svinja, deva
i primati.
Već početkom eocena postoji većina modernih sisavaca, no češće su male životinje do 10 kg. Glodavci,
multituberkulata su dominantni mali sisavci.
U to vrijeme su se pretci modernih kopitara iz Europe i Azije proširili na Sjevernu Ameriku.
Na kraju razdoblja veličine raste do divovskih proporcija, npr. kod nosoroga.
 |
Eohippus. (visina 20-30 cm) je izumrli rod malih kopitara, predak konja, koji je početkom eocena živio u Sjevernoj Americi.
|
Mesonyx (visina 70 - 75 cm, duljina 1,5 - 1,6 m bez repa). Šumski predator koji je živio od kasnog paleocena do srednjeg eocena (cca. 50 - 42 milijuna godina) u Aziji i Sjevernoj Americi. |
|
 |
Eobasileus (kopitar duljine 4 m, visine 2,1 m, težine oko 3 tone). Ostaci pronađeni u Sjevernoj Americi. Na glavi je imao tri para rogova i dvije kljove koje su služile za prikupljanje hrane. |
Megacerops (visina oko 2,5 m, duljina oko 5 m). Izumrli kopitar koji je krajem eocena živio u Sjevernoj Americi. Sličio je današnjem nosorogu, ali je bio veći od njega, pa se po veličini približio afričkom slonu, te je mogao težiti više od 3 tone. Mužjaci su imali veće rogove od ženki i borili su se međusobno, vjerojatno tijekom sezone parenja. Vjeruje se da su živjeli u krdima. |
|
Primitivni sisavci malih mozgova pomalo nestaju i ustupaju mjesto naprednijim tipovima.
Život u moru:
Morski sisavci, kao što su krave i kitovi u doba eocena postaju velike životinje. Tako npr. Zeuglodon (ili Basilosaurus) doseže duljinu od 12-25 metara. Jedinstvene su faune Južne Amerike s krezubicama, tobolčarima i pticama trkačicama.
 |
Basilosaurus (12 - 25 m). Sisavac, rod ranih kitova koji su živjeli prije 40 - 34 miliona godina. Njegovi ostaci su prvo pronađeni u Louisiani (SAD), a potom i u Egiptu i Pakistanu. Pretpostavlja se da je bio najveća životinja u svom vremenu. |
Zbirka GPZ:
 |
Puž Cerithium serratum
Francuska |
Školjkaš Corbis lamellosa
Francuska |
 |
 |
Puž Fusus longaerus
Francuska |
Puž Strombos sp.
Francuska |
|
Eocen u Hrvatskoj:
Zbirka GPZ:
 |
Velika bentička foraminifera - Orbitolites sp.
Raša |
Lapor s rakovicom Ranina sp.
Istra |
|
 |
Foraminiferski vapnenac s Assilina i Nummulites
Istra |
Laporoviti vapnenac s Goniopteris dalmatica
Siverić |
 |
 |
Numulitna breča
Lopar (Rab) |
 |
 |
Nepravilni ježinac Conoclypeus conoideus
Rab
|
Morska zvijezda
Istra |
 |
|
Veliki puževi vretenjače - Cerithium giganteum |
|
|
