Peto veliko izumiranje
 
 
 

Kraj krede

Tijekom krede došlo je do nekoliko manjih stresnih događaja. Među njima zabilježena su i dva oceanska anoksična događaja (OAE). Na prijelazu iz krede u paleogen, prije oko 66 milijuna godina, dogodilo se najpoznatije masovno izumiranje, koje je izbrisalo oko ¾. svih živih bića na Zemlji. Rano je privuklo pažnju znanstvenika, jer su među izumrlim skupinama bili i dinosauri. Tjelesna masa i način prehrane utjecali su na preživljavanje te se čini da ovu krizu nije preživjela niti jedna životinja teža od 25 kg. Ovo je izumiranje, prvi puta u povijesti geoznanosti, pripisano impaktu. Dokaze o tome pružaju slojevi obogaćeni iridijem, koji se mogu pronaći diljem svijeta, ispucala kvarcna zrna i veliki krater odgovarajuće starosti – Chixculub na Yucatánu. Promjer impaktora procijenjen je na 10-15 km. Kolizija je oslobodila energiju milijardu puta veću od nuklearnih bombi koje su pogodile Hirošimu i Nagasaki.

Udar je izazvao globalne požare. Čestice izbačene u atmosferu zastrle su Sunce i dovele do naglog pada temperature (izazvale "nuklearnu zimu"). Jako zahladnjenje je, prema procjenama, trajalo najmanje 3 godine. Udar je izazvao tsunamije golemih razmjera, koji su zabilježeni diljem svijeta, pa i na području Hrvatske. Sumporne čestice izbačene u atmosferu još su dugo stvarale kisele kiše. Osobito jak utjecaj imao je ovaj događaj na biljke, fitoplankton i sve organizme neposredno povezane s njima u lancu prehrane. Najveću šansu za preživljavanje imali su organizmi koji se hrane detritusom. Izumiranje su dodatno ubrzali masivni bazaltni izljevi na području današnje Indije (Dekanske terase). Globalni pad morske razine krajem krede također je doprinjeo masovnom izumiranju.
Prema procjenama znanstvenika, u ovom je izumiranjo nestalo više od 80% vrsta.