145 - 66 milijuna godina

Nastavlja se raspad Pangeje i kontinenti postupno poprimaju današnji izgled.
Od sredine krede kritosjemenjače postaju dominantna biljna skupina.
Klima je još uvijek vlažna i topla.

Prizor iz života u kredi

Naziv kreda potječe od tipične sedimentne stijene nastale od uginulih planktonskih organizama. Planktonski organizmi tijekom krede doživljavaju veliki procvat, te su brojni i raznoliki.
Zbog odvajanja kontinenata jasnije se profiliraju biogeografske provincije, a prostorna odvojenost, nakon gotovo 300 milijuna godina cjelovitosti, potakla je razvoj biološke raznolikosti.
Kreda je ujedno i zlatno doba dinosaura, kad je živjelo oko 40 % svih poznatih dinosaura, među kojima se ističu Tyrannosaurus rex i masivni biljojedi triceratopsidi.
Postupno se smanjuje broj morskih i letećih gmazova, ihtiosaura i pterosaura, tako da velik dio nestaje već prije granice krede i paleogena. Ispražnjene ekološke niše popunjavaju toplokrvne ptice i brzo plivajuće moderne ribe koštunjače.
Gornja kreda donosi procvat u kopnenim ekosustavima, gdje preuzimaju prevlast cvjetnice, u koevoluciji s kukcima.
Mijenjaju se tipovi vodenih gmazova, među kojima su i mosasauri.
Sisavci su manjeg rasta od današnjih tipova i često nokturalni.
Krajem krede došlo je do masovnog izumiranja, za koje se vjeruje da je uzrokovano udarom asteroida. Time je završila mezozojska era.

Paleogeografija krede:

Napreduje proces fragmentacije Pangeje. Laurazija i Gondwana se sve više odvajaju, a udaljavaju se i pojedini dijelovi Gondwane. Afrika postaje zaseban kontinent, dok su Antarktika i Australija na jugu još međusobno povezani. Sredinom krede izražen je vulkanizam i tektonski pokreti. Afrika se kreće prema sjeveru, Tethys se postupno zatvara i počinju se izdizati Alpe.

Raspored kontinenata i oceana u doba rane krede...

...sredinom krede...

...i u kasnoj kredi . (https://www2.nau.edu/rcb7/index.html)

Klima u kredi:

U prvoj polovici krede klima je nalik onoj iz perioda jure. Na Zemlji vladaju visoke temperature, a razlika između godišnjih doba je zanemariva. Razina mora je visoka, nije bilo polarnog leda, a jedna trećina Zemlje bila je pokrivena morem. Šume i močvare česte su u kopnenim ekosustavima. Razvijaju se i posebni uvjeti na otocima.
Od sredine krede klima se počela mijenjati. Povećavaju se razlike između godišnjih doba, a globalna temperatura pada. Razvijaju se klimatski pojasevi, temperaturna razlika između polova se povećava, smanjuje se količina oborina, a razina mora pada.

Život u krednom moru:

Prizor iz morskog života u kredi

Razdoblje krede obilježila je eksplozija planktonskih mikroorganizama u morima, osobito planktona s vapnenačkim skeletom. Uginule kućice planktona stvorile su naslage krede, otkud potječe i ime razdoblja.
Uz vapnenačke kućice povećana je i produkcija organizama s opalnim skeletom - alga kremenjašica i radiolarija. U plićem moru pojavljuju se moderni koraljni grebeni, a u plitkom moru žive i brojni aberantni školjkaši - rudisti, koji posebno dobro napreduju zbog simbioze sa algama, pa dosežu visinu od više od 1 m.

Aberantni školjkaš (rudist)	Glavonožac Baculites	Glavonožac - amonit Placenticeras	Aberantni amonit Helioceras

Od beskralješnjaka u morima su osobito važni amoniti i belemniti, kao i spužve, ježinci i školjkaši. Uz aberantne rudiste, česti su i školjkaši iz skupine kamenica. Istovremeno je smanjena raznolikost ramenonožaca. Pojavljuju se moderne skupine puževa i rakova. Moderne koštunjave ribe češće su od sredine razdoblja, a osobito prema kraju.
Moderni morski psi također se javljaju u tom razdoblju. Divovski morski pas Carcharodon megalodon vrhunski je predator koji je lovio u srednjim i dubljim slojevima mora. Glavni lovci u površinskim slojevima još uvijek su morski gmazovi - ihtiosauri, pliosauri, plesiosauri, mosasauri i aligatori. Prisutne su i morske kornjače.

Carcharodon megalodon	Megalodon u usporedbi s čovjekom. Procjenjuje se po ostacima zuba da je mogao doseći duljinu do 20 m.

Ichthyosauri su ribolikog tijela i odlični plivači. Veliki ihtiosaur Platypterygius dosezao je  veličinu od 6-7 metara. Kretao se bočnim pokretima snažne repne peraje.

Platypterygius (dužine oko 7 m). Fosili su pronađeni u Australiji, Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kolumbiji i zapadnoj Europi.

Plesiosauri su dobro zastupljeni u obliku specijaliziranih podskupina - plesiosaura i pliosaura. Uz dugovrate (elazmosauri), prisutne su i kratkovrate vrste (kronosauri).

	Kredni pleziosaur. Pleziosauri se pojavljuju u trijasu (oko 250 mil. godina), te su nestali u velikom izumiranju na kraju krede.
Kronosaurus (121 - 112 mil. godina), duljine oko 13 m. Fosili su pronađeni u Australiji i Kolumbiji.

Tijekom kasne krede morskim gmazovima pridružila se nova skupina Mosasauria. Imali su dugo fleksibilno tijelo i kratki vrat.

Tylosaurus je bio najveći poznati mosasaur, mesožder, morski reptil koji se pojavio u kasnoj kredi

Pojavljuju se novi poluvodeni gmazovi - aligatori Eusuchia, koji žive uz krokodile iz skupine Mesosuchia. Osobito su veliki bili rodovi Sarcosuchus i Deinosuchus, koji su se hranili dinosaurima.

Sarcosuchus. Procjenjuje se da mu je duljina bila 11 – 12 m i težio je do 8 tona. Nalazi su iz rane krede (112 mil. Godina) a nađeni u Africi i Južnoj Americi. Lubanja i čeljusti u usporedbi s modernim krokodilom.

Mnogi drugi gmazovi, poput kornjača, u kasnoj kredi pokazuju znakove gigantizma. Jedna od najvećih morskih kornjača Archelon mogla je narasti preko 4 m.

Golema kredna kornjača Archelon (duljina preko 4 m, širina oko 5 m). Živjela je u plitkom moru. Većina poznatih nalaza je iz Južne Dakote i Wyominga.

Toxochelys (oko 2 m). Fosili su pronađeni u zapadnom Kansasu.

Život na kopnu u kredi:

Biljni svijet u kredi:

Pogled na krednu prašumu

Tipična jurska flora nastavlja se i tijekom rane krede.Rastu ginkoale i cikasi, koji mogu biti drvoliki i zeljasti. Od sredine krede pojavljuju se u značajnom broju cvjetnice, koje uskoro postaju dominantna biljna skupina.
Golosjemenjače i dalje dominiraju u višim geografskim širinama. Do kraja krede uobičajene su šume hrasta, javora, magnolija, oraha, breze i jasena. Mnogi od modernih oblika cvjetnica prisutni su i danas.

Fosilni list hrasta	Fosilni list breze

Prevlast cvjetnica omogućile su dvije glavne osobine: pojava sjemenke sa zalihom hrane i korištenje životinja za oprašivanje. Razvijaju se cvjetovi intenzivnih boja i mirisa ili jestive peludi i nektara, koji privlače kukce, ptice, šišmiše. Time se povećava učinkovitost razmnožavanja, pa je broj cvjetnica u kratkom vremenu porastao dvadeset do trideset puta. Danas cvjetnice obuhvaćaju čak do 95% živućih biljaka.

Životinjski svijet u kredi:

Evolucija cvjetnica potaknula je razvoj kukaca oprašivača. Prvi put u kasnoj kredi razvijaju se zadružni oprašivači - pčele. Intenzivan je i razvoj mrava, leptira i termita.

Fosil pčele

U mlađoj kredi prisutni su i raznoliki sisavci, iako još nisu brojni ni veliki rastom. Ispražnjene ekološke niše koje su u juri zauzimali sfenodonti sad popunjavaju Squamata - gušteri i zmije.
Pterosauri su rasprostranjeni i raznoliki u ranoj kredi, ali nakon toga ih polako potiskuju uspješnije ptice. Pred kraj krede preživjeli su neki veliki pteranodoni (Quetzelcoatlus), čiji je raspon krila iznosio do 12 m.

	Pteranodon, jedan od najvećih poznatih letećih reptila (raspon krila preko 6 m).  Živio je u kasnoj kredi. Njegovi fosili su pronađeni u Sjevernoj Americi (Kansas, Alabama, Nebraska, Wyjoming i Južna Dakota.)
Quetzalcoatlus jedna od najvećih letećih životinja, koja je živjela u Sjevernoj Americi tijekom kasne krede. Raspon krila mu se procjenjuje na oko 11 – 15 m a težina od 70– 250 kg.

Uz diplodoke prisutni su pločasti stegosauri i ankilosauri, a pojavljuju se i jače oklopljeni tipovi.

Ankylosaurus, biljojed (duljina oko 6 m, široka oko 1,5 m visoka oko 1,7 m). Datiraju do samog kraja perioda krede (od 66,5 – 66 mil. godina). Fosili su nađeni u zapadnoj Sjevernoj Americi.

Mesožderni teropodi pojavljuju se u različitim veličinama:

Giganotosaurus (duljina 12 – 13 m, težina između 6,5 – 14 tona). Jedna od najvećih poznatih kopnenih zvijeri koja je živiojela u Argentini od 100 – 97 mil. godina.
Tyrannosaurus je bio jedan od najvećih kopnenih mesoždera svih vremena. Najveći nađen primjerak je imao 12,3 m duljine i 4 m visine, te se procjenjuje da je bio težak oko 7 tona.  Živio  je na podrućju zapadne Sjeverne Amerike za vrijeme gornje krede (od 67 – 66 mil. godina).

Deinonychus, Velociraptor i Utahraptor razvili su srpastu pandžu kao oružje.

	Utahraptor. Živio  je u ranoj kredi (prije 126 ± 2,5 mil. godina). Fosili su nađeni u istočnoj Utah.  Najveći uzorci se procjenjuju na 7 m dužine 2 - 3 m visine i nešto manje od 500 kg težine. Imao je kanđu u obliku srpa koja je služila kao oružje i za rezanje plijena. Iako nikada nisu pronađeni tragovi perija postoje dokazi da su ga imali.

Ornithomimosauria su male veličine i nalik pticama. Oni su u sve većem usponu i teško je postaviti granicu između dinosaura i ptica, koje još imaju zube kao što su Hesperornis i Ichthyornis.

Caudipteryx (dužina oko 1 m, visina oko 30 cm, težina oko 6 kg)	Hesperornis (dužine do 1.5 m)

Nove kredne skupine dinosaura su ceratopsidi i pahicefalosauridi. Ceratopsidi su bili biljojedi, koji su razvili ovratnik i rogove kao zaštitu od predatora, za privlačenje pozornosti suprotnog spola i u termoregulatorne svrhe. Njihove brojne kosti svjedoče o životu u velikim krdima.

Pentaceratops je biljojed iz kasne krede (75 – 73 mil. godina). Njegovi fosili su pronađeni u Sjevernoj Americi. Duljina mu je oko 6 m, a procjenjuje se da je težio oko 5 tona.

Patkokljuni hadrosauri iz skupine Ornithopoda bili su u kasnoj kredi široko rasprostranjeni u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Očuvana gnijezda govore o načinju razmnožavanja i društvenom ponašanju.

Hadrosaurus (dužina 7 – 10 m, težina do 7 tona). Fosili su pronađeni u Sjevernoj Americi (New Jersey), a procjenjuju se na od 80,5 – 78,5 mil. godina. Bio je biljojed sa zubima prilagođenim za žvakanje grančica i lišća. Za kretanje i hranjenje je bio u mogućnosti da se koristi sa dvije ali i sa četiri noge.

Najčešći i najraznolikiji kredni biljožderski dinosauri su neoklopljeni Ornithischia. Tijekom krede razvile su se i neke skupine neobičnog izgleda, kao Sauropelta oklopljeni trnovitim pločama ili spinosauri s jedrastim nastavkom na leđima, kao i dinosauri s krestom - rod Parasaurolophus.

Parasaurolophus (dug 9 – 11 m, težak 3 – 4 tone). Procjenjuje se da je živio u kredi prije 76 – 73 mil. godina. Fosili su pronađeni u zapadnoj Sjevernoj Americi. Hodao je na sve četiri noge, no po potrebi (kod hranjenja) i na dvije.

Tijekom sredine krede Australija se nalazila u blizini južnog pola. Životinje i biljke morale su ovdje preživjeti na temperaturama ispod nule i podnijeti šest mjeseci duge polarne noći.
Tome su se prilagodile posebne vrste ornitopoda i alosaura malog rasta. Pojavili su se i pretci čudnovatog kljunaša.

Neki od uzroka izumiranja

Uzorak koji se ponavlja: Na svakog golemog biljoždera dolazi jedan golemi grabežljivac koji živi u njegovoj blizini. Kad su golemi sauropodi izumrli, golemi su grabežljivci ostali bez glavnog izvora hrane pa su i sami bili osuđeni na propast.

Ornithopsis (plijen, duljina 15-18m ) - Neovenator (predator, duljina 8m, visina 3m, težina 3 tone.)	Mamenchisaurus (plijen, duljina 20-35m, visina 7-13m, težina 18-56 tona) - Sinraptor (predator, duljina 8m, visina 3m, težina 3 tone.)	Diplodocus (plijen, duljina 20m, težina 10-16 tona) - Allosaurus (predator, duljina 9m, visina 3.5m, težina 4 tone.)
Carcharodontosaurus (predator, duljina 14m,visina 5m, težina 7 tona) - Paralititan (plijen, duljina 28m, visina 12m, težina 60 tona)		Mapusaurus (predator, duljina 12m, visina 4m, težina 5 tona) - Argentinosaurus (plijen, duljina 45m, visina 21m, težina 72 tone)
Zanimljivost Dovoljno se zna o biologiji sauropoda da se može procijeniti kako je kod 70-tak tona teške životinje bilo: 11 tona kosti 3,5 tone krvi 4 tone kože 15 tona masne tvari 39 tona mesa Dovoljno da danima hrani cijeli ekosustav.

Spinosaur spada u porodicu dinosaura. Pripadnici te vrste živjeli su posvuda od Južne Amerike, Europe pa sve do Azije, dok je vrsta iz sjeverne Afrike najveći poznati kopneni grabežljivac svih vremena (4 m duži od vrste Tyrannosaurus rex). Specijalizirao se za jednu vrstu hrane (ribu). Njihovu propast uzrokuje promjena klime. Razina mora počela se dizati. Nestale su močvare i rijeke od kojih su spinosauri živjeli. Njihovim nestankom opstanak spinosaura je bio ugrožen i nestao je najveći grabežljivac svih vremena.

	Spinosaur (dužina 17m. težina 11 tona) život mu je je bio sličniji životu krokodila nego kopnenih dinosaura. Specijalizirao se samo za jednu vrstu hrane (Onchopristis) pa je bio izložen velikom riziku. Mogla ga je ugroziti svaka pa i najmanja promjena u okolišu, a na području gdje je živio sušna razdoblja su bila veoma česta.
Onchopristis (8 m. duga sabljarka)

Kreda u Hrvatskoj:

Zbirka GPZ:

Rudist Orešje
	Rudist Hippurites cornuvaccinum BRONN
Rudist Pironaea Medvednica
	Rudist Vaccinites Medvednica
Puž Nerinea Medvednica
	Školjkaš Chondrodonta Istra
Riba Dyplomystus Korčula
	Rudist u vapnencu Gradinje selo
Lithophyllum Bor

Kraj krede: (kraj doba gmazova)

U kasnoj kredi gmazovi su na Zemlji vladali već 200 milijuna godina kao dominantna skupina kralješnjaka. No, kad su bili na vrhuncu razvoja, prije 65 milijuna godina, nebesko tijelo je udarilo u Zemlju i prouzročilo izumiranje dinosaura i mnogih drugih gmazova iz skupina Pterosauria, Ichthyosauria, Mosasauria i Plesiosauria.
Izumrle su mnoge od primitivnih ptica, rudisti i brojni drugi mekušci, među kojima svi belemniti i amoniti. Stradale su i mnoge vrste foraminifera, uključujući i mnoge planktonske vrste. Smatra se da je na kraju krede izumrlo oko 70 % svih kopnenih  biljaka. Dokazi upućuju da je asteroid udario u meksički poluotok Yucatán gdje se danas nalazi krater Chicxulub.

Granica kreda / paleogen . (https://www2.nau.edu/rcb7/index.html)

Uz udar asteroida vrste su desetkovane i zbog klimatskih promjena, promjene razine mora, intenzivne vulkanske aktivnosti. Gmazovi su nakon ovog izumiranja izgubili na značenju, dok sisavci postaju dominantni. Time počinje nova kenozojska era.