| |
- 201,3 - 145 milijuna godina
Jura je središnji period mezozojske ere, koji još nazivaju dobom gmazova. Početak perioda obilježen je izumiranjem na granici trijas-jura, no na kraju jure nije bilo takvih dramatičnih događaja. Naziv jura potječe od planine Jura u Alpama, a uveo ga je Alexander von Humboldt 1795.
Početkom jure superkontinent Pangaea počeo se dijeliti na dvije cjeline - sjevernu Lauraziju i južnu Gondwanu. Na taj se način povećala površina priobalnih prostora, klima postala vlažnija, a mnoge su pustinje pretvorene u prašume. Tijekom jure dinosauri su doživjeli svoj vrhunac u broju i raznolikosti. Ističu se veliki biljojedi (Diplodocus, Apatosaurus) i mesojedi, od malih kompsognatusa do velikih alosaura. Prve su se ptice razvile iz grane teropodnih dinosaura. U morima i oceanima plivali su ihtiosauri i pleziosauri, uz velike morske krokodile. dok su pterosauri bili glavni leteći kralješnjaci. Sisavci su još u to vrijeme manji rastom i slabije zastupljeni nego dinosauri. Smatra se da su se krajem jure pojavile i prve cvjetnice.
Period jure dijeli se u tri epohe koje se u starijoj europskoj geološkoj literaturi nazivaju lijas, doger i malm.
Na temelju promjena u životinjskom svijetu epohe se mogu dodatno podijeliti u doba:
Gornja/kasna jura
Titon (152,1 - 4,0 145 - 4,0 mil.godina)
Kimeridž (157,3 - 4,0 152,1 - 4,0 mil.godina)
Oksford (163,5 - 4,0 157,3 - 4,0 mil.godina)
Srednja jura
Kalovij (166,1 - 4,0 163,5 - 4,0 mil.godina)
Baton (168,3 - 3,5 166,1 - 4,0 mil.godina)
Bajocij (170,3 - 3,0 168,3 - 3,5 mil.godina)
Alenij (174,1 - 2,0 170,3 - 3,0 mil.godina)
Donja/rana jura
Toarcij (182,7 - 1,5 174,1 - 2,0 mil.godina)
Plinsbah (190,8 - 1,5 182,7 - 1,5 mil.godina)
Sinemurij (199,3 - 1,0 190,8 - 1,5 mil.godina)
Hetangij (201,3 - 0,6 199,3 - 1,0 mil.godina)
 |
Prizor iz života u juri |
Paleogeografija jure:
Tijekom jure nastavlja se fragmentacija kontinenta Pangaea, koja je započela u trijasu. Time se razdvajaju sjeverni i južni superkontinenti Laurazija i Gondwana. Otvara se Atlantski ocean, koji je uzak i otvoren samo na sjevernom dijelu, dok će se južni dio otvoriti tijekom razdoblja krede. Istovremeno se smanjuje sredozemni ocean Tethys, a pojavljuje se novi ocean Neotethys. Klima je bila topla, kontinenti nisu bili smješteni u blizini polova i nije bilo većih ledenih kapa.
Naslage jure dobro su razvijene u zapadnoj Europi, gdje se mogu naći plitkomorske naslage s brojnim fosilima. Poznata su fosilna ležišta Holzmaden i Solnhofen.
Jurska su mora obogaćena kalcitom, a niskomagnezijski kalcit je glavni anorganski karbonatni precipitat u morima. Uobičajena su karbonatna čvrsta dna (hardground), kalcitni ooidi i beskralješnjaci koji proizvode kalcitne skelete.
Riftni procesi su popraćeni intenzivnim vulkanizmom u mnogim regijama.
Klima u juri:
Tijekom jure klima je blaža nego u trijasu.
Povećana je količina oborina, a temperatura je pala. Vlažnija klima doprinijela je procvatu biljaka.
Nema većih ledenih kapa, a razina mora je visoka. Raspad superkontinenta doprinio je povećanoj dužini obala i boljem vlaženju.
U plitkim morima buja život. Široko su rasprostranjeni grebeni izgrađeni od koralja i drugih organizama.
Život u juri
Morski svijet:
U toplim jurskim tropskim morima procvat fitoplanktona bio je vrlo intenzivan.
Osobito su važni dinoflagelati, kokolitoforidi, a novi procvat doživljavaju i foraminifere. Uginuli plankton dao je materijal za postanak nafte.
Mora i oceani puni su raznolikih beskralješnjaka. Brojne su spužve, koralji, alge, puževi, školjke, te osobito glavonošci. Amoniti i belemniti su dominantni beskralješnjaci u juri.
Ramenonošci su također prisutni. Hrskavične ribe (morski psi) i koštunjave ribe pojavljuju se u modernim tipovima.
Ihtiosauri i pleziosauri dosegli su maksimalne veličine, a česti su i morski krokodili.
 |
Plankton |
 |
 |
Amoniti (veličine od nekoliko cm – oko 3 m u promjeru) su vrlo velika grupa izumrlih glavonožaca koji su živjeli od silura do kraja krede (prije oko 425-65,5 mil. godina). Kućica im je podijeljena na nastanjenu komoricu, koja je znatno dulja nego kod nautilida, i phragmocon (zračne komorice). |
 |
|
Fosilna riba koštunjača |
Fosilna riba hrskavičnjača |
 |
Fosil ribe (Solnhofen) |
Ichthyosauria su zastupljeni s nekoliko različitih tipova. Neki su bili veliki svega 2-3 m, dok su drugi mogli narasti do 9 metara dužine.
 |
|
Ichthyosaurus ( kasni trijas i početak jure). Nalazišta fosila su u Belgiji, Engleskoj i Švicarskoj. Ženka je rađala žive mlade. |
Plesiosauri su također raznoliki, te se razlikuju po obliku i veličini.
Dva su glavna tipa pleziosaura - dugovrati, s malom glavom, te kratkovrati s velikom glavom (pliosauri).
Vrh hranidbenog lanca u jurskim morima.
|
Pliosaurus (Predator X) najveći poznati predator jurskih mora. |
 |
Muraenosaurus (Plesiosauria) plijen pliosaura |
|
Squatinidae (skupina morskih pasa) plijen pleziosaura |
Jurski krokodili su također česti i raznoliki.
Neki su mala rasta i vezani uz kopno, dok su drugi izrazito morski.
Neke su skupine izumrle tijekom krede, dok su druge preživjele u kenozoik.
 |
Jurski krokodil |
Zbirka GPZ:
 |
Amonit Arietites bucklandi.
Njemačka |
Amonit Stephanoceras triplicatum.
Greben
|
 |
Život na kopnu:
Biljni svijet jure: Doba cikasa
Zajedno s drugim perastolisnim golosjemenjačama, skupina cikasa je bila dominantna tijekom jure.
Cikasi su rasli u suptropskim šumama, dok je ginko rastao u umjerenijim klimatskim područjima.
Četinjače dobivaju na važnosti. Prisutne su familije Pinaceae, Taxaceae, Taxodiaceae, Araucariaceae, Cephalotaxaceae, a postoje i grupe koje su se tek pojavile, kao npr. Podocarpaceae.
Papratnjače su još prisutne, ali manjih dimenzija.
Krajem jure pojavljuju se i cvjetnice, ali za sada nemaju važniju ulogu.
 |
Češeri |
Životinjski svijet jure:
Život na kopnu donekle se razlikovao po kontinentima.
Dominantna skupina životinja na kopnu su dinosauri. Vlažna tropska klima pogodovala je razvoju uzdušnjaka, te se pojavljuju mnoge nove skupine. Jedna od važnijih skupina su skakavci, a česte su i stonoge, škorpioni i pauci. Brojne su i grinje.
Kukci predstavljaju omiljenu hranu novoj skupini životinja - pticama, te žabama i daždevnjacima koji su isto česti tijekom jure.
 |
Terapsidi su grupa sinapsida u koju spadaju sisavci. Mnoge osobine koje se danas smatraju jedinstvenim za sisavce imale su korijene među prvim terapsidima. Najraniji fosili su iz doba doljnjeg perma. U terapside su spadali cinodonti, grupa od koje su se tokom kasnog trijasa, prije 225 miliona godina, razvili sisavci. Samo su cinodonti i dicinodonti preživjeli trijasko - jursko izumiranje. Sisavci su jedini preživjeli terapsidi. |
Većina sisavaca tijekom jure nije veća od štakora, a hrane se pretežito kukcima.
 |
Jurski sisavac |
Na moru i na kopnu gmazovi mogu narasti do divovskih veličina.
Vladari jurskog neba su pterosauri, koji će tek u kredi postati veliki rastom. Za sada su najčešće između 0,5 i 2 m veličine.
 |
Pterosaur |
Istovremeno se pojavljuju i prve ptice. One još imaju neke značajke poput mesoždernih dinosaura - dugi koštani rep, pandže, nazubljene čeljusti.
Nije se još razvila prsna kost i kljun. Jedan od najpoznatijih primjera je Archaeopteryx.
 |
 |
Archaeopteryx (duga oko 30 cm, teška 300 – 500 grama, raspon krila oko 50 cm) je najstarija i najprimitivnija do sada poznata ptica. Živjela je u razdoblju kasne jure (oko 150 – 145 mil. godina). Svi ostaci arheopteriksa su pronađeni u blizini Solnhofena (Njemačka). |
 |
Evolucija ptica |
Dinosauri koji su se pojavili u kasnom trijasu tijekom jure postaju brojniji, veći rastom i raznolikiji.
Osobito su krupni sauropodi.
Dinosauri su podijeljeni u dvije grupe (Ornitischia i Saurischia) na temelju građe kukovlja:
 |
| Evolucija dinosaura |
Unutar skupine Saurischia su mesožderni Theropoda i Sauropodomorpha.
Svi su dinosauri mesožderi hodali na dvije noge, imali su oštre zube, kandže, i troprste udove. Tipični predstavnik je Allosaurus. Bilo je i malih dinosaura, kao npr. Compsognathus.
Neki od mesoždernih dinosaura imali su perje, a smatra se da su se iz te skupine razvile ptice.
|
Compsognathus. Bio je maleni dvonožni teropod mesožder i živio je prije oko 150 milijuna godina u periodu kasne jure u današnjoj Europi. Imao je duge zadnje noge i još duži rep koji je koristio za održavanje ravnoteže tijekom kretanja. Compsognathus je poznat od dva gotovo potpuna skeleta, jednog iz Njemačke (dužine 89 cm) i jednog iz Francuske (125 cm). |
Zanimljivi su dokazi o postojanju zajednica u to vrijeme, dviju vrsta biljojeda na području sjeverne Amerike u svrhu zaštite od predatora.
| |
 |
|
 |
|
 |
Allosaurus |
Camptosaurus |
Stegosaurus |
Predator |
Manji biljojed bez zaštite. Posjeduje u odnosu na tijelo veće oči i mozak. Dežurni stražar koji upozorava krdo na dolazeću opasnost. |
Jedan od najprepoznatljivijih rodova dinosaura. Živio je tijekom sredine pa do kraja jure. Imao je teški oklop s repom koji završava ubojitim šiljcima. Zadužen je za obranu. |
Skupina Sauropoda hodala je na sve četiri noge. Njeni predstavnici su imali malu glavu, dugi vrat i rep, a među njima se ističu veliki apatosauri i brontosauri.
|
Apatosaurus (Brontosaurus) je rod sauropoda dinosaurusa koje su živjele od oko 154 - 150 mil. godina, za vrijeme perioda jure. Jedna od najvećih kopnenih životinja s prosječnom dužinom od 23 m i težinom od najmanje 16 tona. Fosili su pronađeni u Wyomingu, Koloradu, Oklahomi i Utah.
|
Predstavnik primitivnijih prosauropoda je Plateosaurus, dok se pravi sauropodi kao Diplodocus, prvi put pojavljuju krajem trijasa, ali najveći razvoj dosežu tijekom jure.
Diplodokusi i brahiosauri mogli su narasti do 25 metara u dužinu i doseći težinu od 100 tona. Sauropodi su bili široko rasprostranjeni. Njihove kosti i/ili tragovi mogu se naći na svim kontinentima, osim na Antarktiku.
 |
 |
 |
Diplodok, duljine preko 30 metara, bio je čest sauropod tijekom kasne jure. |
Brachiosaurusˌ je sauropod dinosaurus. Fosili su pronađeni u zapadnom Coloradu (Sjeverna Amerika). Visok oko 9 m, težak oko 35 tona, dužine oko 26 m. |
Skupina Ornithischia imala je pticolike kukove. Većina je hodala na dvije noge i hranila se biljkama. Po veličini ova je skupina bila manja od sauropoda, no također veoma raznolika.
Jedan od prvih otkrivenih dinosaura iz ove skupine su iguanodoni.
U ovu skupinu pripadaju i patkokljuni hadrosauri i rogati masivni ceratopsidi.
Mnogi su imali oklopne ploče i bodljaste izrasline kao napadačko i obrambeno oružje.
Masivne lubanje sa zadebljanjem za međusobne borbe imala je skupina Pachycephalosauria.
 |
Skelet Ornithischia |
Jura u Hrvatskoj:
Zbirka GPZ
 |
Lithiotis vapnenci
Velebit |
Rudistni vapnenac
Velebit |
 |
|
Vapnenac s orbitopselama
Podpeč |
Cladocoropsis vapnenac
Velebit (Mali Alan) |
 |
|
Rudist Megadiceras salopeki
Istra |
Koralj, Montivaultia compressa
Zlobin |
 |
 |
Vapnenac s Ellipsactinia
Trnovski gozd, SLO |
Koralj Stylosmilia corallina KOBY
Zlobin |
 |
Kraj jure:
Na kraju jure došlo je do masovnog izumiranja. Osobito su stradale morske vrste (po nekim procjenama do 80 % u plitkim morima), mnogi amoniti, morski gmazovi, dagnje i kamenice.
Razlog izumiranja je nepoznat. Jedna od teorija je podizanje velike količine metana s morskog dna.
|
|
