- 252,2 - 66 milijuna godina: doba dinosaura

Zemlja u doba mezozoika

Mezozojsku eru geolozi nazivaju dobom gmazova ili dobom dinosaura. Započela je nakon najvećeg izumiranja u Zemljinoj povijesti, a završila najpoznatijim velikim izumiranjem, koje je pobilo oko 70 % svih živih bića na Zemlji.
Naziv dolazi od grčkih riječi, koje znače: "Srednji život".
Era se sastoji od tri perioda: trijas, jura i kreda.
Mezozojska era je razdoblje specifičnih tektonskih, klimatskih i evolucijskih promjena.
Nakon izraženih izdizanja u paleozojskoj eri mezozojski tektonski procesi su manjeg intenziteta.

Paleogeografija:

Glavno tektonsko obilježje je proces raspada superkontinenta Pangea i pomicanje kopnenih masa prema današnjim položajima.

Raspored kontinenata i oceana u doba ranog mezozoika...

...i na kraju mezozoika. (https://www2.nau.edu/rcb7/index.html)

Klima:

Klima je varijabilna, te ima toplih i hladnih razdoblja, no sveukupno gledano je toplija od današnje. Količina vlage je manja od današnje. U unutrašnjosti kontinenata nastaju pustinje, talože se crvene naslage i evaporiti. Tijekom jure došlo je do porasta morske razine, vjerojatno zbog širenja morskog dna. S raspadom superkontinenta dolazi do porasta vlažnosti, pa se pustinje povlače. Povećana količina CO₂ u atmosferi dovela je do ujednačenog temperaturnog gradijenta, pa nema izražene zonalnosti. Prosječne temperature su oko 10° više od današnjih, pa su oceani bili čak pretopli za plitkomorski život. Smanjena je i vertikalna cirkulacija, pa se talože crni šejlovi.

U evoluciji se ističe pojava dinosaura sredinom trijasa, koji dobivaju dominantnu ulogu već početkom jure.
Tijekom jure pojavljuju se i ptice, koje su se razvile iz teropodnih dinosaura.

	Dinosaur Plateosaurus je dvonožni biljojed sa malom glavom na dugom vratu, jakih zadnjih udova. Kratki, ali mišićavi prednji udovi s velikim kandžama na tri prsta vjerojatno su služili za obranu i hranjenje. Odrasle jedinke su dosezale između 4,8 i 10 metara dužine i između 600 i 4.000 kilograma težine. Procjenjuje se da je životni vijek bio od 12 do 20 godina.
Archaeopteryx je jedna od najstarijih poznatih ptica. Pojavila se prije 150 miliona godina. Za razliku od današnjih ptica, imala je zube, te tri kandže na svakoj strani. Imala je raspon krila od oko 1,5 metara  i bila je duga oko 30 cm od kljuna do repa, te je vjerojatno težila od 300 do 500 grama. Životinja je možda mogla letjeti, ali slabo i na male udaljenosti.

Gmazovi postaju važni i u morima, te u zraku.

Morski gmazovi

Tijekom mezozoika pojavljuju se i prvi sisavci.

Maotherium (dužine 15 cm, težak 70 - 80 grama), specijaliziran za ishranu insektima.

Među kopnenim biljkama dominiraju gimnosperme sve do sredine krede, kad dominaciju preuzimaju kritosjemenjače.

Neuropteridium	Williamsonia

Voltzia	Ginkgo

S razvojem kritosjemenjača povezuje se i evolucija kukaca.

Kukac u jantaru	Skupina Mydidae	Osa