- 541 - 485,4 milijuna godina

Život u moru u periodu kambrija

Kambrij je prvi geološki period paleozojske ere, koji je trajao od 541 do 485,4 milijuna godina.
Period je uveo poznati geolog Adam Sedgwick, koji mu je dao naziv Cambria prema latinskom nazivu za Wales.
Karakterizira ga eksplozija života i pojava organizama sa čvrstim skeletom,  te začuđujuće veliki broj  fosilnih ležišta.
Život je bujao u morima, dok je na kopnu bilo tek mikrobnih pokrova. Raspadom superkontinenta Pannotia povećala se površina plitkih šelfnih područja. Mora su bila razmjerno topla, te gotovo i nije bilo polarnih kapa.

Paleogeografija kambrija:

Postoje brojne nedoumice oko rasporeda mora i kontinenata u kambriju. Vjeruje se da je u to vrijeme došlo do raspada južnog superkontinenta Pannotia, te da su se kopnene mase koje će u dalekoj budućnosti činiti Sjevernu Ameriku, Sibir i Baltički štit odvojile od Gondwane.
U doba kambrija nema ledenih kapa i morska je razina 30 do 90 m viša od današnje.
Potopljeni rubovi kontinenata daju idealne uvjete za razvoj života.

Raspored kontinenata i oceana u ranom kambriju...

...i na kraju kambrija . (https://www2.nau.edu/rcb7/index.html)

Klima:

Smatra se da je većim dijelom tijekom kambrija vladala topla i vlažna klima, no moguće je da je povremeno bilo manjih glacijalnih razdoblja.

Život u kambriju:

Kambrij je donio nagle i znakovite promjene u sastavu biosfere. Ediakaranska fauna mekog tijela, koja potječe iz pretkambrija, doživjela je masovno izumiranje odmah početkom kambrija, a istovremeno se intenzivno razvija infaunalni (ukopani) način života. Bioturbacija razara mikrobne pokrove, te izumiru organizmi koji su o njima bili ovisni. Istovremeno se kod mnogih vrsta pojavljuje čvrsti skelet.

Rekonstrukcija ediakaranske zajednice	Kambrijski fosil

Trichopychus

Postoje i neki tragovi kretanja koji govore o povremenom izlaženju na kopno.
Bez obzira na eksploziju života, u usporedbi s današnjim organizmima kambrijska je fauna male raznolikosti. Malo je pučinskih organizama i većina se životinja zadržava uz dno.
Organizmi rijetko imaju mineralni skelet, a većina karbonatnih stijena iz ovog razdoblja nastala je kemogeno ili uz pomoć mikroba.

Najstarija fauna iz tomotijskog razdoblja sadrži prve ramenonošce i arheocijatide. Arheocijatidi su prvi grebenotvorci, koji nemaju živih srodnika, a smatra ih se dalekim srodnicima spužvi.

Primjeri tomotijske faune (početak kambrija)

Nakon tomotijske faune pojavljuje se najvažnija skupina beskralježnjaka kambrijskog perioda – pračlankonošci (trilobiti).

Kambrijski člankonožac

U doba kambrija pojavljuju se i prvi poznati svitkovci, kao što su Yunnanozoon i Pikaia, a možda i prvi kralježnjaci.

Myllokunmingia - prvi kralježnjak (Kina, provincija Chengjiang). Dug je oko 28 mm i 6 mm visok

Neka od kambrijskih nalazišta fosila su Kina, Utah, Australija, a jedno od najpoznatijih konzervacijskih ležišta, koji sadrži kambrijsku faunu je Burgess Shale u Kanadi.
Na tom je nalazištu nađen veliki broj neobičnih organizama, kao što su:  Anomalocaris, Wiwaxia, Halkeria, Opabinia.

Burgess Shale je fosilno nalazište koje se nalazi u Kanadi ( u brdima Britanske Kolumbije ).
		Anomalocaris. Dužine 60 - 90 cm. Impresivan predator i najveća životinja koja je otkrivena u Burgess Shale-u. Na glavi se nalaze usta sa oštrim čeljuštima.
Wiwaxia. Dužina zavisi o vrstama od 3,4 - 50,8 mm. Mali i spori mekušac. Puže dnom oceana. U stanju je odbraniti se od predatora poput Opabinia šiljatim bodljama na leđima.

Halkeria. Izduženi organizam, 1,5-8 cm dug, s oklopnim pločicama (skleritima) na gornjoj strani spljoštenog tijela.

Opabinia. Izumrli člankonožac bez skeleta, dužine 4-7 cm, koji se zadržavao uz morsko dno. Rilo mu je služilo za pretraživanje sedimenta i hranjenje.

Marrella. Najčešći fosil  Burgess Shale ležišta i ujedno prvi fosil nađen na tom nalazištu 1909.g.  Mali člankonožac, dug do 2 cm. Vjeruje se da je rovao po morskom dnu i hranio se organskim česticama i strvinom. ( Redpath Museum Montreal )

Hallucigenia. Mali izduženi organizam, dug 0,5 do 3 cm, sa 7-8 parova nježnih nožica, koje završavaju malim parnim kandžama. Na leđima je imala bodlje. Misli se da je bila odvojena spola. Pripada izumrloj skupini Lobopodia.( Chengjiang Kina)

Sidneyia je duga oko 51 - 130 mm i jedan je od najvećih člankonožaca. Bio je vjerojatno mesojed koji je puzio po morskom dnu u potrazi za plijenom.

Vjeruje se da u doba kambrija nije bilo vegetacije na kopnu. Moguće je da su Zemlju nastanjivale gljive, alge i lišajevi.

Zbirka GPZ:

	Arheocijatidi (prvi grebenotvorci) Sardinija
Pračlankonožac - trilobit Ellipsocephalus Češka

Kambrijsko masovno izumiranje:

Krajem kambrija došlo je do velikog izumiranja, koje se odvijalo u nekoliko faza, a u kojem su nestali mnogi ramenonošci i konodonti i jako je smanjen broj trilobita.
Kao glavni uzroci izumiranja spominju se oledba i manjak kisika u morskoj vodi.