Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom dvostrukom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvili su se i brojni stanični organeli kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatiski retikulum, Golgijev aparat (ili Golgijevo tijelo), lizosomi i dr.
Životinje, biljke, gljive i protisti su eukarioti, dok su bakterije i cijanobakterije prokarioti. Osim protista, svi drugi eukarioti su višestanični. Za razliku od eukariota, prokarioti nemaju jezgru i ostale složene stanične strukture. Izraz " eukariot " potječe od grčke riječi
, koja znači pravi/dobar, te od
, koja znači lješnjak ili jezgru.
 |
Živi organizmi |
Pojava eukariota predstavlja prijelomni trenutak u evoluciji života, jer oni obuhvaćaju sve složene stanice i višestanične organizme. Teško je utvrditi pojavu tog događaja; Knoll sugerira da su se razvili prije oko 1.6 do 2.1 milijarde godina. Mogući najstariji fosili koji se povezuju s eukariotima (crvene alge) pronađeni su u stijenama starim oko 1.6 milijardi godina.
Porijeklo endomembranskog sustava i mitohondrija je također sporno. Fagotrofična hipoteza tvrdi da su membrane nastale razvojem endocitoze te su se kasnije specijalizirale; mitohondriji su dobiveni endosimbiozom, kao plastidi. Sintrofična hipoteza tvrdi da su proto-eukarioti konzumirali proto-mitohondrije kao hranu, a membrane su se razvile kasnije, zahvaljujući mitohondrijskim genima.