-4,000 - 2,500 milijuna godina

Zemlja u doba arhaika

Arhaik je jedan od četiri glavna eona u povijesti Zemlje. Naziv mu potječe od grčkih riječi koje znače: početak, podrijetlo.
Zemlja je u ovom razdoblju još uvijek bila vruća, tako da je većina stijena iz ovog razdoblja vulkanskog i metamorfnog podrijetla. Najčešći tip stijena su graniti.
Tektonska aktivnost je bila puno intenzivnija nego danas, pa se materijal kore stvarao i brzo ponovno rastaljivao. Znanstvenici se još uvijek ne slažu oko teorije stvaranja protokontinenata i tektonike ploča u ovom razdoblju.
Arhajska atmosfera nije sadržavala slobodni kisik.
Krajem arhaika dinamika plašta se smanjila i tektonska aktivnost postaje sličnija današnjoj.
Mora i oceani prekrivaju veliki dio Zemlje, te u njima nastaju dubokomorske taložine i jastučasti bazalti.
Dubokomorske taložne stijene redovito su jako metamorfozirane, dok su karbonatne stijene rijetke, što se pripisuje kiselosti oceana.
Život u arhaiku sastojao se od jednostaničnih organizama bez formirane jezgre (Archaea, Bacteria). Krajem arhaika započinje i proces fotosinteze, a cijanobakterije stvaraju prve biogene stijene - stromatolite. Najstariji stromatoliti nađeni su u Zapadnoj Australiji i Africi, a starost im se procjenjuje na 3,5 milijardi godina. Procesom fotosinteze se u mora i atmosferu počinje otpuštati slobodni kisik.