| |
 |
Život u periodu pretkambrija |
Pretkambrij je najstarije i najdugotrajnije geološko razdoblje ("supereon"), koje je trajalo od formiranja Zemlje do kambrijske eksplozije.
Dijeli se na eone: had, arhaik i proterozoik.
Trajanje pretkambrija je oko četiri milijarde godina (od 4,600 do 541 milijuna godina prije današnjice) ili 7/8 ukupne povijesti Zemlje.
Površina Zemlje isprva je užarena, a zatim se postupno se hladi i skrućuje, nastaju prve kontinentalne ploče, formiraju se atmosfera i oceani.
Zemlju su u doba pretkambrija pogađali mnogi objekti iz svemira. U jednom takvom sudaru, prije oko 4,5 miljardi godina, od Zemlje se odvojio dio materijala, od kojeg je nastao Mjesec.
Zemljina kora vjerojatno se počela stvarati prije 4,4 milijarde godina, kolika je starost prvih kristala cirkona, nađenih u Zapadnoj Australiji. Ipak, starost prvih stijena procjenjuje se na 3,8 milijarde godina.
Tijekom pretkambrija nastaje prvi život (prije više od 3,5 milijardi godina).
Nakon heterotrofnih organizama (arhea i bakterija) prije oko 2,5 miljardi godina pojavljuju se u većem broju cijanobakterije, koje procesom fotosinteze mijenjaju sastav atmosfere i obogaćuju je kisikom.
Sljedeći evolucijski skok je pojava prvih eukariota. Taj se događaj na temelju fosila procjenjuje na 2,100 do 1,600 milijuna godina prije današnjice, a moguće je da se dogodio i ranije, o čemu svjedoče biomarkeri (sterani) u stijenama starim 2,700 milijuna godina.
Pojava višestaničnih organizama dugo se povezivala s fosilnim nalazima ediakara biote prije 600 milijuna godina, no neki novi nalazi pomiču tu granicu na više od 2 milijarde godina.
Mala količina pretkambrijskih stijena i fosila prisutna je na površini Zemlje, a i te su stijene često metamorfozirane, pa su informacije o tom razdoblju vrlo ograničene.
Zbirka GPZ:
Otisci člankovitih bezkralježnjaka (Ediacara fauna)
 |
Spriggina
Australija |
|
Dickinsonia
Australija |
|
|
